DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REJTING
 
S&P povećao hrvatski rejting, do kraja godine će i ostali
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 19.04.2019. - 15:36:00
Zadnja izmjena: 19.04.2019. - 17:36:33
ANALIZA - Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju da će Hrvatska i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine, a u najnovijem izdanju RBAnaliza osvrću se i na povratak Hrvatske u investicijski rejting.

- Za sada se povratak Hrvatske u investicijski rejting odnosi isključivo na ocjenu agencije Standard & Poor's, no očekivanja su da će navedeni potez slijediti i ostale dvije agencije, potvrđujući da se Hrvatska nakon gotovo desetljeća vratila u društvo država 'adekvatne kreditne kvalitete'. Takve ocjene bit će posljedica solidnih pokazatelja fiskalne politike, smanjenja vanjske ranjivosti, nastavka rasta gospodarstva te očuvane političke stabilnosti - ističe se u petak objavljenim RBAnalizama.

Analitičari RBA pritom zamjećuju kako je odluka agencije S&P uslijedila nedugo nakon odluke Europske komisije da Hrvatska više nije u prekomjernoj neravnoteži.

- Uz to, aspiracije i strateško opredjeljenje za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno su blagonaklono utjecali na posljednju odluku. Hrvatska vlada i središnja banka, barem prema najavama, trebale bi u lipnju poslati pismo namjere prema Bruxellesu u kojem izražavaju interes za ulazak za euro područje - podsjećaju iz RBA.

Pritom napominju kako bi sastavni dio te omotnice bio i popis reformskih mjera na koje bi se Hrvatska obvezala s ciljem da se nominalno ispunjenje ekonomskih kriterija učini održivim. Naime, u konačnici cilj uključenja u euro područje trebala bi biti realna konvergencija odnosno jednostavno rečeno podizanje kupovne moći i blagostanja pojedine članice.

Važnost reformskih mjera ogleda i u posljednjem Komisijinom izvješću o Hrvatskoj u kojem analiza preporučenih i nužnih mjera za stvaranje održivosti i snažnijeg rasta ocjenjuje njihovu provedbu parcijalnom i sporom. Upravo slabost i sporost u rješavanju strukturnih unutarnjih problema može objasniti zašto Hrvatska unatoč rastu, komparativno zaostaje za ostalim usporedivim državama članicama i zašto se na ljestvicama konkurentnosti ne vidi značajnijih pomaka, zamjećuju iz RBA.

- Jačanje institucionalnog okruženja i vladavine prava, uz suočavanje i rješavanje problema ljudskog kapitala, bit će ključan korak u podizanju stopa rasta i postizanju održivosti te rasta i razvoja. Dakle, unatoč kratkoročno pozitivnim izgledima kod ocjene srednjoročnih izgleda treba biti oprezan. Hrvatska će i ovu godinu zaključiti s približno sličnim stopama rasta kao i 2018. godine. Navedeno potvrđuju i pozitivne stope rasta visokofrekventnih pokazatelja iz prvog tromjesečja poput trgovine na malo, tržišta rada i fizičkih pokazatelja u turizmu. Rast industrijske proizvodnje zaista je skroman, ali izgledno je da je barem zaustavljen pad - ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Po procjenama RBA, nakon prošlogodišnjeg rasta BDP-a za 2,6 posto, ove bi godine rast trebao iznositi 2,5 posto.

Analitičari RBA smatraju i kako se rast u 2019. godini strukturno neće puno izmijeniti, već će se, kao i u prošloj godini, temeljiti uglavnom na domaćoj potražnji, u prvom redu osobnoj potrošnji ili, gledajući na strani ponude na djelatnosti vezane uz trgovinu i turizam. Očekuju i nastavak rasta i informacija i telekomunikacija. Očekivani nastavak rasta građevinarstva sa strane ponude (i stanogradnje i ostalih građevina) održavat će rast investicija sa strane potražnje.

- Investicije, osobito javne još jednom će uvelike ovisiti o sposobnosti privlačenja sredstava iz EU fondova, gdje je stopa povlačenja još uvijek preniska. Od više od 12,1 milijardu eura planiranih sredstava do sada je alocirano 64 posto, a potrošeno svega 17 posto (2,1 milijarda eura) - ističu iz RBA.

Zrinka Živković Matijević ističe i kako će rizici koji prijete iz vanjskog okruženja, i mogu biti vidljivi iz usporavanja izvoza, vjerojatno biti nadomješteni unutarnjim rezervama.

- Naime, osobna potrošnja oslonjena na rast plaća, rast kreditiranja, relativno visoke individualne priljeve deviza od turizma i smanjenje nezaposlenosti, podržavat će potrošački optimizam. Uz to straha od podizanja kamatnih stopa nema, budući da je sasvim izgledno zadržavanje izrazito ekspanzivne politike i ESB-a i HNB-a, barem tijekom 2019. godine. Navedeno se odvija u uvjetima stabilnog tečaja kune u odnosu na euro i umjerene do niske inflacije - zaključuje direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.