SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
CIJENE
 
Prosječna stopa inflacije u prvoj polovici godine 0,7%
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 17.07.2019. - 07:58:19
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u lipnju su, uz pad na mjesečnoj razini (-0,3%), usporile s godišnjom stopom rasta na 0,6% (s 0,9% u svibnju ).

Najznačajniji doprinos padu potrošačkih cijena na mjesečnoj razini (-0,26%) došao je od nižih cijena Odjeće i obuće koje su zabilježile pad za 4,1% kao posljedica sezonskih sniženja. Snažniji pad zaustavljen je rastom cijena Restorana i hotela (%2B1,4%) uz najveći doprinos rastu indeksa za 0,06%.

U odnosu na lipanj 2018., nastavak blagih stopa rasta potrošačkih cijena (od prosinca 2018. godišnje stope rasta su ispod 1%), podržane su višim cijenama Alkoholnih pića i duhana koje u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 5%, a ostvarile su godišnji rast cijena od 4,9% te cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva s udjelom od 16,5% i rastom cijena od 3,9%. S obzirom na povećanje cijene plina za kućanstva od 1. travnja ove godine cijene plina u lipnju na godišnjoj razni bile više za 5,9%.

Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su niže cijene Hrane i bezalkoholnih pića koje čine gotovo 28% u strukturi potrošačke košarice, a na godišnjoj razini su niže za 0,3%. Pri tome je pad cijena Hrane i bezalkoholnih pića nastavljen šesti mjesec za redom podržan prvenstveno izraženijim padom cijena voća (-11%), a djelomično je odraz niže stope PDV-a na niz prehrambenih proizvoda. Usporavanje godišnje stope inflacije posljedica je i nižih cijena Prijevoza koje čine udio od 12,4%, a zabilježile su pad za 1,4% podržane i nižim cijenama Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (-2,7%). Izuzmemo li cijene energije, rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bio je još blaži (0,5%).

Kumulativno, prosječna stopa inflacije potrošačkih cijena u prvoj polovici godine ostala je skromna na razini 0,7% s osjetno jačim doprinosom cijena energije. Doprinos usluga očekivano je veći od doprinosa dobara, što i ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju u turizmu, otvorenost ekonomije i tendenciju konvergencije cijenama prema europskom tržištu. Treće tromjesečje moglo bi donijeti blago uzlaznu tendenciju jačanja inflacije, ali bi ona na razini cijele godine trebala usporiti na ispod jedan posto. I naredno srednjoročno razdoblje trebalo bi donijeti umjerene stope inflacije (ispod 2%). Pritom kao i u euro području veći odmak od trenutnih prognoza mogu uzrokovati neočekivani i teško predvidivi poremećaji na svjetskim robnim tržištima (poput sirove nafte i hrane).