DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REGULATIVA
 
Od 2020. i stranci mogu kupovati obradivu zemlju
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 13.05.2019. - 10:42:03
ZAGREB - Do unazad nekoliko godina državna zemlja, na stotine hektara, "dijelila" se na natječajima pojedincima koji do danas nisu realizirali svoje klimave gospodarske programe i svejedno "beru" izdašne briselske i nacionalne potpore, a već sljedeće godine za nju će se moći natjecati i stranci. I ne samo za državnu, piše u ponedjeljak Večernji list.

U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji smo isposlovali na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., a iako smo tada dobili i mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, zahtjev mjerodavnih do danas nije otišao na adresu Europske komisije, navodi dnevnik.

Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu, kaže za Večernji list da smo prijelazno razdoblje dobili kako bi se uklonili nedostaci u poljoprivrednom sektoru i unaprijedila konkurentnost na tržištu EU koje nam se iznenada otvorilo. Obvezali smo se EK na niz mjera: uređivanje vlasničkih prava i podataka u zemljišnim knjigama i katastru, komasaciju... No, do danas nismo osnažili vlastite poljoprivredne proizvođače s dovoljnim količinama zemljišta kako bi bili konkurentniji. Nevjerojatno je, tvrdi ona, da ni zadnje tri godine, nakon što je EK pri u preispitivanju prijelaznih mjera 2017. utvrdio da nismo puno odmakli s mrtve točke, nije bilo gotovo nikakvog raspolaganja državnim zemljištem.

Po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 2018. nije raspisan nijedan natječaj za dodjelu zemlje u zakup pa nije dodijeljen nijedan hektar, ističe Večernji.

Obveze koje smo si kao država sami zadali u prijelaznom razdoblju nismo izvršili. Stoga je jasno da nećemo dobiti dodatne tri godine i od 2020. mogućnost kupnje zemljišta imat će i ostali subjekti iz EU, kaže Blažić. Tim više što je opće načelo da se slobodnim kretanjem kapitala potiču prekogranična ulaganja.

S obzirom na izuzetno složenu demografsku situaciju i veliku migraciju stanovnika iz tradicionalnih ruralnih sredina, sigurno će doći do znatne potražnje za kupnjom poljoprivrednog zemljišta i promjena u vlasničkoj strukturi jer u EU nema puno slobodnog poljoprivrednog zemljišta, a i znatno je skuplje. Možemo se samo nadati da će zemljište kupovati ozbiljni poljoprivredni proizvođači koji će sa sobom donositi nove tehnologije, digitalizaciiu proizvodnje, ulagati znanja i kapital i ubrzano prenositi nužni know how, kaže Blažić.

Europarlamentarka Marijana Petir kazala je za Večernji list da je upravo koncentracija zemljišta u rukama velikih kompanija i investicijskih fondova pojava koja brine većinu država članica istočnog dijela EU i veliko je pitanje hoće li hrvatski seljak nakon 2020. biti "sluga" na vlastitoj zemlji ako se vlasti ne trgnu i omoguće našim poljoprivrednicima da uđu u posjed državnog zemljišta.

Dodatni je problem i pritisak na gradonačelnike i načelnike u Slavoniji koje se "prisiljava" da dosadašnje ugovore s Agrokorom prenesu na nova poduzeća u kojima većinsko vlasništvo imaju stranci, piše Večernji list.