DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
HOTELI
 
Ljubljana za hotelijere još uvijek atraktivnija od Zagreba
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 14.02.2018. - 20:00:35
ZAGREB - U nastavku prvog dana Adria Hotel Foruma održana je panel diskusija “How new technologies can decrease development cost and increase pre and post sales”  (“Kako nove tehnologije mogu smanjiti trošak razvoja i povećati prodaju u pred i post sezoni”).

Okupila je paneliste Innu Novoselu (HRS Group of Companies), Miroslava Marića (Hrvatski Telekom), Marka Lukičića, (Jadranka) i Janj  Zovko, (Hesa Group). Diskusiju je vodio moderator Leo Penović (Expert Genesis) koji je svoje goste upitao kako nove tehnologije mogu pomoći smanjiti troškove u razvoju hotelskih kapaciteta. Marko Lukačić (Jadranka) rekao je kako postoje konvencionalne metode kako smanjiti troškove, poput “smart energy” systema, ali da isto tako arhitekti mogu napraviti ogromnu razliku zbog optimizacije prostora i poboljšanja termo dinamičkih karakteristika gdje ima mjesta za puno uštede.

 Na njega se nadovezala Janja Zovko (Hesa Group) koja dolazi iz industrije planiranja i rekla kako arhitekti rade na tome da se usuglase s investitorima, te će se uskoro početi implementirati i VR tehnologija kako bi se pomoglo  u donošenju odluka. Uskoro će to postati standard i u Hrvatskoj kako bi se unaprijedila tehnologija i stvorili realistični trodimenzionalni prostori. Infrastruktura je također presudna u razvoju hotelijerske industrije, prema mišljenju Miroslava Marića (Hrvatski Telekom)- Morate imati IT infrastrukturu kako biste gostima ponudili najnovije tehnologije i bili konkurentni.

Poput primjerice novih načina plaćanja - rekao je on i dodao kako koncept “smart city” rješenja i “smart resort” koncepta ima puno toga zajedničkog, poput energije, prometa, sigurnosti i povezanosti, a HT ima pristup da to sve omogući. Dotakla se i tema umjetne inteligencije u hotelijerstvu, te je tako Inna Novosela (HRS Group of Companies) rekla kako smo već dugo u digitalnoj eri, a slijedeće su roboti u službi gostiju - poput onih na recepciji.Može li se ipak umjetna inteligencija (AI) mjeriti s ljudskim osmijehom na recepciji - upitao je moderator Penović?Podaci govore kako Milenijska generacija želi sve manje ljudskog dodira kod uslužnih djelatnosti, a pogotovo kod check-ina i check-outa na recepciji, te je budućnost poprilično neizvjesna, zaključila je Inna Novosela. 

Uslijedila je prezentacija “Smart data for smart growth” (Pametni podaci za pametan rast) o čemu su govorili  Kristijan Gregorić (Valicon) i Janez Jager (Valicon).Predstavili su svoj novi interdisciplinarni pristup kroz destinacije. Glavna poruka bila je kako je kod brandinga jako bitno da je sve jednostavno, te nakon toga može krenuti priča.  Fantastična nova ideja je da posjetitelji konzumiraju destinacije kao “streams” ili usko targetirane.

Alexandros Moulas (International development Consultancy, Savills) pričao je na temu “Mediterranean Resort Sector & Second Homes: Key Facts, Trends & Success Factors” (Mediteranski resorti i kuće za odmor: ključne činjenice, trendovi i čimbenici uspjeha) u svojoj prezentaciji. Njegova kompanija pomaže klijentima najbolje planirati svoje projekte, naći investitore koji žele investirati, te se do kraja brinu da projekt ostane uspješan. Tko kupuje i zašto, što se kupuje, budžeti, te kako odgovarajući brand može dodati značajnu vrijednost projektu - bile su top teme prezentacije. 

Panel diskusija “How expensive are management/franchise contracts and are we ready for lease models? (Koliko su skupi franšizni ugovori i da li smo spremni na modele leasing-a) privukla je velik broj okupljenih gostiju i napunila dvoranu do vrha. 

Moderatorica je bila Ružica Herceg ( Hotel & Destination Consulting), a panelisti Hylko Versteeg (InterContinental Hotel Group), Tomislav Čeh (MBC plus, Ljubljana), Adam Konieczny (Louvre Hotels), Vassilis Syropoulos (Juyo Analytics) i Panagiotis Verykios (Zeus International).

Rasprava je počela pitanjem da li se ova regija doživljava kao destinacija koja preferira svoje lokalne brandove?

- Balkan je vrlo interesantno tržište koje cvjeta i vrlo je atraktivno iako je tradicionalno više okrenuto individualnim hotelima. Isto tako novi developeri imaju otvorenost i volju da dovedu međunarodne brandove. Na Balkanu ima malo velikih hotelskih lanaca - rekao je Hylko Versteeg, dodajući kako žele biti prisutni u Zagrebu, Splitu, Ljubljani i Beogradu, te su zbog toga spremni na popuste u franšizama. 

Adam Konieczny rekao je kako je ovo nova regija kojoj se sada žele okrenuti, a osobito im je zanimljiva Hrvatska, kao i Beograd, jer postoji jaka volja da se razvija ovaj dio Europe. 

No zašto hotelski brandovi nisu više prisutni na ovom tržištu? Gdje je problem?

- Ljubljana postaje popularna među brandovima, Sloveniju se sve više prepoznaje. Nekada smo govorili da je Slovenija samo sat vremena od Beča, a danas već svi znaju za nju. Imamo lokalno iskustvo koje pružamo svojim gostima to je bitno. Brandovi će doći i sigurno naći mjesto na tržištu. Ne samo veliki hotelski brandovi, nego i oni lifestyle brandovi. Treba biti korak ispred konkurencije. Isto tako city hoteli moraju imati priču i to treba inkorporirati u život grada - nadovezao se Tomislav Čeh.  

Vassilis je kao analitičar napomenuo kako postoji nekoliko stavki kod biranja franšize. Cijenu je lako doznati, no kad uđete dublje, javljaju se dodatni troškovi kao što su povezanost i loyalty program koncepcija, zajedno sa marketinškim troškovima, koji se mogu popeti i 10 do 15 posto više od očekivanog, stoga je jako bitno napraviti dobru financijsku projekciju.

Raspravljalo se i o tome da li su hotelski brandovi postaju fleksibilniji po pitanju lokaliteta i veličine soba, te se doznalo kako to ovisi o samom brandu. Isto tako neki od njih su standardizirani, ali sve više luksuznih i lifestyle hotela priznaju da je veličina sobe manje važna ako ponudite primjerice fantastične kupaonice ili bar s pogledom.

Na posljednjem panelu drugog dijela Adria Hotel Foruma “Comparison of regional city hotel market - Belgrade-Budapest-Ljubljana-Sarajevo-Vienna-Zagreb” (Usporedba regionalnog gradskog hotelskog tržišta: Beograd-Budimpešta-Ljubljana-Sarajevo-Beč-Zagreb) kojeg je moderirao Lukas Hochedlinger (Christie&co) sudjelovali su Gregor Jamnik (Best Western Premier Hotel Slon Ljubljana), Murat Yilmaz (Deutsche Hospitality), Emina Šehalić (ESF Consulting and Training Services), Ivan Vitorović (Mona Hotel Management) i Kristian Šustar (HUP - Zagreb).

Hochedlinger je u uvodnoj prezentaciji rekao kako su svi gradovi koji se predstavljaju lijepi, ali potpuno različiti po broju stanovnika i ekonomskoj moći, kao i po rastu potražnje za smještajem.  

Koje su ključne stvari zašto bi netko došao baš u vaš grad, a ne neki drugi - glasilo je vrlo zanimljivo pitanje. 

- Investitori bi trebali uložiti u centar Ljubljane, jer imamo stabilan rast i visoku razinu popunjenosti i konkurentni smo sa Budimpeštom i Pragom. Ako se usporedimo s regijom, euro nam ipak nije više velika prednost kao nekada - objasnio je Gregor Jamnik. 

Kristian Šustar rekao je kako je Zagreb u razdoblju od 2012-te do 2016-te godine imao 50 posto rasta u dolascima  - odmah iza Beča. 

- Nismo na istoj razini kao Ljubljana - čemu stremimo, ali smo tržište koje rapidno raste, duplo u zadnjih pet godina. Zagreb isto tako ima gomilu privatnih smještaja i airbnb-ja, čak 55 posto kapaciteta je privatno. Zagreb je u usporedbi s jadranskom obalom doživio porast posljednjih godina, ali sezonalnost je problem. Ima velikog potencijala za nove hotele od 3 plus i 4 zvjezdica i definitivno je spreman za velike hotelske brandove. Isto tako dogodio se i nevjerojatan rast hostela, kojih danas u Zagrebu ima više od 50 - objasnio je Šustar.  

Prema riječima Emine Šehalić u Sarajevu se rast turizma počeo događati tek prije četiri godine, a u zadnje dvije godine dobili su dva brendirana hotela koji su gradu dali na važnosti kao turističke destinacije. Problem je još uvijek u cijenama, koje su najniže u regiji, kao i sezonalnost, jer Sarajevo je puno preko ljeta sve do sredine rujna i po zimi, a ostatak godine nema puno gostiju. 

Murat Yilmaz predstavio je Budimpeštu i Beč kao gradove kulture, umjetnosti, tradicije i odlične hrane, te ih istaknuo kao gradove za sigurne investicije. 

Prema riječima Ivana Vitorovića Beograd je najveći glavni grad u regiji i tko od investitora želi preuzeti rizik, trebao bi u roku od pet godina očekivati profit. 

- Grad se ubrzano mijenjao u posljednjih pet godina i narednih pet do deset godina bit će zlatno doba Beograda, jer on će nuditi udoban život, razna predstavništva, kao i već sada  izvrsnu zračnu povezanost - zaključio je on.